SAVE Tolerance a ap fini—moun ki afekte yo dwe chanje plan byento. Eksplore altènativ kounye a . Sèvis EDCAP yo disponib sèlman pou rezidan Eta New York.

Fason entelijan pou fè bidjè pou lavi pandan w ap etidye inivèsite

Verite a se, pifò elèv pa aprann prensip debaz bidjè nan lekòl, sa ki kite paran yo ranpli espas vid la. Men, e si paran yo pa sèten ki kote pou yo kòmanse nonplis? Gid sa a la pou ede, li ofri konsèy pratik pou kreye yon bidjè pou inivèsite ki prepare elèv yo pou siksè finansye apre yo fin gradye.


Ki sa ki vin nan tèt ou lè w panse ak inivèsite? Kou, fèt, klib, egzamen final... men e lajan? Ekolaj, liv, lojman ak manje se gwo depans yo, men kijan ou fè yon bidjè pou ou pa ap viv sou ramen pandan w ap boure kò w pou egzamen yo?

Fè bidjè kapab yon bagay difisil, menm pou pwofesyonèl yo. Lavi renmen bay anpil pwoblèm—fakti sanzatann, chanjman nan mache travay la, ak ijans sipriz, tout sa fè pati jwèt la. Men, metrize atizay fè bidjè a se yon poto mitan nan alfabetizasyon finansyè. Jodi a, nou pral kouvri bagay esansyèl yo pou ede w pran kontwòl finans ou yo epi kòmanse sou bon pye a.

Baz yo

Fikse yon delè pou bidjè ou a

Anvan ou fè kalkil yo, deside konbyen tan bidjè w la ap kouvri: chak semèn, chak mwa, oswa pa semès. Yon bidjè mansyèl pi bon pou pifò elèv paske li aliyen ak revni regilye ak depans rekiran tankou manje, bòdwo, ak transpò. Detache bagay yo chak mwa fè li pi fasil pou jere lajan w epi rete okouran de objektif ou yo.

Si chanm, manje ak manje ou yo kouvri nan lajan lekòl la, bidjè ou ap yon ti jan diferan. Avèk mwens depans chak jou, ou ap gen plis fleksibilite pou mete yon pi gwo pòsyon nan revni ou sou kote pou ekonomize pou lavi apre gradyasyon.

Ann pale de revni

Anpil elèv konsakre lavi yo nèt ale nan etid yo, epi yo pa pral pouswiv yon travay a tan pasyèl, yon travay ki konbine travay-etid, yon estaj, oswa menm yon ti travay anplis. Pandan ke nou rekòmande pou pouswiv opòtinite ki nan lis anwo yo, li parfe akseptab pou konsantre sou etid ou pandan dire karyè inivèsitè ou a. 

Kòmanse pa kalkile konbyen lajan w ap genyen chak mwa. Men kijan pou evalye li nèt:

  • Mete ladan l sous tankou peman nan travay, sipò finansye nan men fanmi, ak èd finansye (bous detid, sibvansyon, pwogram travay-etid, oswa prè).
  • Si w ap travay, tcheke dosye peman ou yo pou detèmine revni mansyèl ou. Si pifò nan salè ou yo soti nan travay pandan ete, kalkile revni anyèl ou epi divize li pa 12.
  • Pa bliye pran an kont ranbousman balans kredi èd finansye a—lajan ki rete apre ou fin peye ekolaj ak frè yo—ki ka ale nan lòt depans.

Lè m te nan inivèsite, men kijan revni mansyèl mwen te ye: 

Sous RevniRevni Mansyèl
Peman nan travay (peye chak de semèn, de fwa pa mwa)$1402
Aktivite Siperyè (atizay, gadri timoun)$200
Èd nan men fanmi an$100
Revni Mansyèl Total$1702

Revni chak moun pral diferan. Verite inivèsèl la se ke pifò etidyan inivèsite ap lite ak finans pandan y ap prepare pou antre nan mond lan poukont yo.

Pou w ka gen yon imaj klè sou depans ou yo, kòmanse pa swiv tout sa ou depanse nan yon mwa. Sa ka pran yon ti tan, men li vo lapenn pou wè ki kote lajan w ale ak kijan ou ka jere l pi byen.

Apre sa, revize deklarasyon labank ou ak kat kredi ou pou wè si gen nenpòt peman otomatik ou ta ka neglije.

Si w ap nan inivèsite oubyen w ap prepare w pou ale, asire w ou estime depans ou yo ki gen rapò ak edikasyon w. Anplis ekolaj ak frè lekòl yo (si èd finansye pa kouvri yo nèt), mete depans pou liv, founiti, bagay esansyèl pou chanm, ekipman ak vwayaj. Gade konsèy sou kijan pou diminye depans inivèsite pou ede w kenbe bidjè w sou bon chemen.

Men kijan depans mansyèl mwen yo ta ye nan yon mwa pandan m te nan inivèsite: 

DepansPri
Lwaye (ak fanmi)$500
Adobe Creative Cloud$30
Manje deyò (Restoran, Uber Eats, elatriye)$100
Episri$150
Sèvis Abònman$125
Ekonomi$100
Fon Ijans$45
Frè lekòl (peye chak mwa)$700
Total$1750

Jan ou ka di... mwen t ap viv sou limit la pou yon ti tan. 

Tipikman, ou pral gen de kalite depans: 

Depans fiks, ki se depans ou konnen w ap gen pou peye chak mwa kèlkeswa sa k rive. Sa gen ladan lwaye, lajan lekòl, lajan mete sou kote pou ekonomize, peman machin, peman telefòn, elatriye. 

Apre sa, ou gen depans varyab, ki se depans ki ka kontwole epi fleksib tankou rad, manje deyò, amizman, kat kredi, elatriye. 

Gen yon pakèt sit entènèt ak aplikasyon ki ka ede w pandan w ap aprann kijan pou swiv depans ou yo. Mwen te itilize pwogram tankou Rocket Money , Google Sheets , ak Notion pou m te ka swiv bagay enpòtan yo epi amelyore bidjè mwen an pandan m t ap avanse.

Yon gwo erè, youn mwen menm tou, se lè mwen te konn mete twòp nan revni mwen sou depans varyab olye de bagay enpòtan tankou ekonomi, fon ijans, elatriye, malgre yon gwo pati nan revni mwen ale nan depans fiks tou. Kidonk, lè mwen te balanse bidjè mwen an, li te sanble ak sa: 

Revni Total – Depans Total = +/- Diferans 

1702 – 1750 = -48

Revni Total – Total Depans yo= +/- Diferans
$1702– $1750= – $48

Jan ou ka wè a, mwen te fini ak yon balans negatif . Sa vle di mwen te depanse plis pase sa mwen te touche nan yon mwa. Sa vle di tou mwen te itilize kat kredi mwen pou depans anplis, sa ki te ajoute nan dèt total mwen an. Akòz sa, mwen te gen pwoblèm pou jwenn yon balans ant depans mwen yo epi souvan mwen te strese chak fwa ijans te rive epi mwen te oblije koupe ni ekonomi mwen yo ni fon ijans mwen an. Si ou tankou m lè mwen te nan inivèsite, mwen rekòmande pou ou chita epi poze tèt ou kesyon sa yo: 

  • Èske li nesesè? 
  • Èske mwen ka peye sa? 
  • Èske mwen bezwen ekonomize lajan mwen ta depanse pou acha sa a pou mwen ka atenn yon objektif finansye? 

Yon balans pozitif vle di w ap depanse mwens pase sa w touche—sa ba ou plis fleksibilite pou ekonomize epi travay pou atenn objektif finansye nan lavni, tankou achte yon machin oswa ekonomize pou yon peman inisyal pou kay la.

Yon lòt avantaj? Ou ka itilize yon revni anplis pou peye prè elèv pandan w ap toujou nan inivèsite. Lè w ap pran prè yo piti piti, sa ka diminye strès finansye a lè w kòmanse peye apre gradyasyon.

Mwen te la deja—m ap lite pou m kouvri depans enprevi epi m ap itilize lajan m te genyen nan ekonomi lè gen ijans, tankou bòdwo veterinè pou chen m yo oswa depans kay enprevi. Mwen pa t mete ase lajan sou kote pou ijans, e sa te rann bagay yo pi difisil pase sa yo te dwe ye.

Aprann nan erè mwen an: kreye yon fon ijans solid. Ou menm nan lavni an ap remèsye w dèske ou gen kousen finansye sa a lè lavi voye sipriz sou wout ou.

50, 30, 20

Youn nan metòd bidjè ki pi popilè yo se règ 50/30/20 la, ke ekspè finansye yo rekòmande. Prensip debaz metòd sa a se:

  • 50% nan revni ou pou bezwen (tankou lwaye, sèvis piblik, ak manje).
  • 30% pou bagay ou vle (bagay tankou amizman, manje deyò, ak fè makèt).
  • 20% pou ekonomize ak remèt dèt (ki gen ladan ekonomize ijans ak peman prè).

Kad senp sa a ede asire w ke w ap balanse depans ou yo pandan w ap mete lajan sou kote pou lavni.

Règ 50/30/20 la se yon bon pwen depa, men li pa fiks. Ou ka pa rive nan pousantaj egzak yo, sitou lè w apèn kòmanse oswa w ap fè fas ak chanjman nan lavi w. Si w rankontre yon pwoblèm, pa enkyete w—jis eseye retounen sou bon chemen an pi vit posib. Epi si bidjè w la ap mache byen, ou lib pou ogmante to epay ou pou konstwi yon kousen finansye ki pi solid.

Men kijan depans mwen yo t ap ye si m te respekte règ 50, 30, 20 an lè m te nan inivèsite, baze sou revni mansyèl mwen ki se 1702. 

50% pou bezwen yo: $851 

30% pou sa ou vle: $510

20% pou ekonomize ak peye dèt: $340

Depans (Bezwen)Pri
Lwaye$500
Peman ekolaj$700
Fon Ijans$45
Total$1245

Jan ou ka wè a, total bezwen mwen yo depase 50%. Poutèt sa, nou ajiste lòt pòsyon yo.

Montan ki Resevwa (Bezwen) – Depans Total (Bezwen) = +/- Diferans (Bezwen) 

Diferans (Bezwen) – Montan ki Asiyen (Bezwen) = Nouvo Montan ki Asiyen (Bezwen) 

851 – 1245 = -394 

510 – 394 = 116 pou sa ou vle. 

Depans (Bezwen)Pri
Manje deyò$50
Divètisman$35
Sèvis Abònman$20
Fè makèt$10
Total$115

Gen bagay ki rive, epi bidjè yo chanje. Men, nou kapab asiyen kòmsadwa selon sa ki bezwen fèt. Bidjè sa a ta chanje si se te sezon lete a, epi pa t gen peman lekòl. Li ta chanje tou si m te pran yon èdtan oswa de anplis pandan m ap veye timoun oswa si m te fè 150 dola anplis atravè travay komisyon. 

Kounye a, ann wè kijan ekonomi mwen yo ak peman dèt mwen yo ta ye kounye a ke n ap itilize metòd 50/30/20 la. 

Depans (Ekonomi ak Rembousman Dèt)Pri
Ekonomi$290
Peman ak kat kredi$50
Total$340

Epi kounye a, nou gen yon bon kont epay ki pral sèvi pou objektif finansye nan lavni. 

Bidjè se yon bagay ki chanje pandan ane a ap pase, e pafwa nou pa atenn objektif nou yo e sa pa gen pwoblèm. Men, li enpòtan pou elèv lekòl segondè ak inivèsite devlope konesans finansye yo pou yo pa antre nan mond lan avèg. 

Konklizyon

Kounye a ke bidjè ou a fikse, asire w ou mete l ajou regilyèman. Men kèk konsèy pou w rete sou bon chemen an:

  • Revize regilyèman: Verifikasyon regilye ap kenbe ou okouran de depans ou yo epi ede ou evite sipriz.
  • Fikse objektif reyalistik: Pa vize lalin nan premye tantativ la. Sa ap sèlman fristre w si w rate sib ou a. Kòmanse piti piti epi ogmante objektif ekonomi ak/oswa rediksyon dèt ou vle yo piti piti pandan sitiyasyon w ap chanje.
  • Padone ti erè yo: Depans twòp rive, sitou lè w ap achte sou enpilsyon. Si w fè yon erè, pa strese—jis retounen sou bon chemen an. Pwochèn fwa w tante, pran yon ti moman pou w rekonsidere anvan w fè acha sa a.

Paran yo, li enpòtan pou nou pale sou bidjè a ak pitit nou yo anvan yo ale nan inivèsite. Transmèt konesans nou te devlope a enpòtan anpil pou asire siksè finansye yo nan lavni lontan apre yo fin gradye nan inivèsite. 


Atik ki gen rapò

Pataje sa: